Uključivanje šire javnosti u znanstvena istraživanja.
Građanska znanost (eng. Citizen Science) oblik je znanstvenog istraživanja u kojem šira javnost, građani koji nisu školovani znanstvenici (tzv. građani znanstvenici) aktivno sudjeluje u prikupljanju, analizi, interpretaciji ili objavi podataka i rezultata istraživanja.
Građanska znanost povećava količinu prikupljenih podataka, jača znanstvenu pismenost i interes javnosti, povezuje znanstvenu zajednicu s ostatkom društva te omogućuje lokalnim zajednicama, kao i pojedincima, da sudjeluju u rješavanju problema koji ih izravno i neizravno pogađaju.
Građanska znanost je suradnja između znanstvenika i “običnih” ljudi kako bi se zajednički stvorilo novo znanje.
Primjeri građanske znanosti:
- Promatranje prirode – građani prate pojave u prirodi (npr. dolazak ptica selica, cvjetanje biljaka, promjene u populacijama kukaca) i podatke unose u znanstvene baze (npr. eBird, iNaturalist).
- Mjerenje kvalitete zraka ili vode – lokalne zajednice koriste senzore kako bi pratili okolišne uvjete.
- Arheologija i povijest – građani sudjeluju u terenskom radu, digitalizaciji dokumenata, prepoznavanju predmeta sa starih fotografija.
- Astronomija – entuzijasti otkrivaju nove zvijezde, komete ili analiziraju slike iz teleskopa (npr. projekt Galaxy Zoo).
- Mapiranje javnog prostora – korištenje mobilnih aplikacija za mapiranje zgrada, cesta, prirodnih pojava, posebno korisno u kriznim situacijama (npr. potresi, poplave).
U sklopu Zagrebačkog knjižničarskog društva (ZKD) djeluje Radna grupa za građansku znanost (GZUK).
Na web-stranici GZUK-a mogu se pronaći svi relevantni podaci, od teorije do trenutnih aktivnosti grupe.