Povijest knjižnice

Medicinska knjižnica KBD-a obavlja svoju djelatnost utemeljenu na povijesnim počecima ove ustanove. Danas ustrojena kao samostalna jedinica Zavoda za znanstvenu djelatnost i translacijsku medicinu postaje nezaobilazna potpora u stručnom, znanstvenom i nastavnom radu. U posljednjih 30 godina od klasične knjižnice prelazi složeni put do moderne knjižnice s računalnom tehnikom koja može pružiti nove usluge svojim korisnicima.

Od preseljenja bolnice na sadašnju lokaciju u knjižnici je bila zaposlena gđa Sonja Holjević, dipl. sociolog koja je obnašala dužnost voditeljice knjižnice sve do svoga preranog tragičnog odlaska 2010. godine. U želji da maksimalno pruži stručnu i brzu uslugu korisnicima, puno pozornosti je posvećivala profesionalnom usavršavanju, te uspješno vodila i razvijala djelatnost knjižnice. Njezin doprinos u izgradnji naše knjižnice je od izuzetnog značaja. Od 1991. godine u knjižnici radi prof. Danica Crnobrnja, dipl. knjižničar koja od 2010. godine preuzima dužnost voditelja knjižnice a na njeno mjesto dolazi Ida Vuletić, dipl. anglist i dipl. knjižničar. Veliki doprinos razvoju knjižnice pripada i dr. stomatologije Mariji Blažanović, dipl. knjižničarki koja je tijekom svoga rada u knjižnici u razdoblju od 1992. do 1995. godine svojim poznavanjem medicine i knjižnične djelatnosti podigla kvalitetu knjižničnih usluga i educirala korisnike u pretraživanju medicinskih baza podataka. Od 2000. godine dobivamo u ispomoć i novu kolegicu Andreju Patačić u svojstvu manipulanta koja tijekom rada vrlo uspješno savladava i neke segmente iz knjižničarske djelatnosti. Odlaskom na novo radno mjesto kolegica nas na žalost napušta 2007. godine.

Početkom 1993. godine knjižnica dobiva jedno računalo s kojega nam je omogućen pristup MEDLINE bazi podataka što je predstavljalo pozitivan pomak u praćenju i diseminaciji medicinskih informacija.

Ministarstvo znanosti i tehnologije 1994. godine pokrenulo je projekt «Sustav znanstvenih informacija RH» čiji je cilj akademskoj i istraživačkoj zajednici omogućiti pristup informacijama potrebnim za njihov rad (bibliografske informacije, baze podataka, mrežni resursi, cjeloviti tekstovi, itd.). Potpisivanjem ugovora između KBD-a i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, kao koordinatora projekta za podsustav Biomedicina, knjižnica naše ustanove uključuje se u isti 1998. godine. Donacijom računala od strane Ministarstva u prosincu 2000.godine započeo je rad na stvaranju baze podataka našeg knjižničnog fonda.

Godine 1995. postajemo nastavna baza Medicinskog i Stomatološkog fakulteta. Povećan je broj korisnika, u tom smislu i znanstvenika – redovnih i izvanrednih profesora i docenata, izrada znanstvenih projekata, magisterija i doktorata u neprestanom su porastu što iziskuje daljnje promicanje i unapređivanje znanstveno-istraživačkog rada kao i trajno usavršavanje. Osoblje knjižnice, neprekidno se educirajući u svojoj struci, prati njihov rad osiguravajući im pristup medicinskim informacijama.

Godine 1998. KBD postaje pridružena članica CARNET-a, a u knjižnici je lociran server s dva umrežena računala koji omogućavaju pristup internetu 24 sata. Na taj način knjižnica postaje središte pružanja i dostupa svim informacijama. Ustupanjem jedne prostorije u knjižnici djelatniku informatičke službe otvara se nova mogućnost korisnicima da u najkraćem vremenu dobiju odgovore na sva pitanja iz područja informatičke djelatnosti.

U poratnom razdoblju uzlet u gospodarstvu osjeća se i u djelatnosti naše knjižnice. Redovno pretplaćujemo više od 20 naslova stranih medicinskih časopisa, nabavljamo stručne medicinske knjige, opremamo čitaonicu za korisnike računalima s kojih je omogućen online pristup bibliografskim i citatnim bazama podataka s cjelovitim tekstovima (Medline, Scopus, Current Contens , Web of Science, i dr.).

U posljednjih 20 godina knjižnica je obogaćena s više od 600 naslova stručnih knjiga. Danas stručni fond broji preko 2500 primjeraka. Dio je kupljen sredstvima naše ustanove, a dio sredstvima iz projekata naših uglednih liječnika između kojih je vrijedno spomenuti i zahvaliti: prof. dr. Velimiru Božikovu, prof. dr. Marku Baniću, doc. dr. Vlatku Pejši, prof. dr. Miji Bergovcu, prof. dr. Kovačić-Kozarić Dragici, prof. dr. Željku Romiću, prof. dr. Morović Vergles Jadranki, prof. dr. Josipu Vincelju, prof. dr. Milanu Kujundžiću, prof. dr. Ini Husedžinoviću i dr.