Otvoreni pristup (eng. Open Access) podrazumijeva slobodan i besplatan mrežni pristup znanstvenim informacijama, uz mogućnost njihova čitanja, pretraživanja, preuzimanja, kopiranja i daljnjeg korištenja u skladu s uvjetima otvorene licence. Najčešće se ostvaruje pohranom radova u institucijske repozitorije ili objavljivanjem u časopisima u otvorenom pristupu, čime se znanstvene informacije čine dostupnima istraživačima, studentima i široj javnosti neovisno o mogućnosti pristupa komercijalnim izvorima. Otvoreni pristup povećava vidljivost i citiranost radova, potiče znanstvenu komunikaciju i suradnju, ubrzava istraživački proces te pridonosi uštedama i transparentnosti. Postoje tri puta ka otvorenom pristupu:
- Zeleni otvoreni pristup tomogućuje otvoreni pristup kroz arhiviranje ili samoarhiviranje radova u digitalne repozitorije.
- Zlatni otvoreni pristup podrazumijeva objavljivanje znanstvenih radova u potpuno otvorenim ili hibridnim časopisima, pri čemu su radovi dostupni javnosti odmah nakon objave, ali uključuju plaćanje troškova objavljivanja u otvorenom pristupu (Article Processing Charges – APC) kojeg najčešće snose autori, institucije u kojima rade ili financijeri istraživanja. .
- Dijamantni otvoreni pristup model je znanstvenog objavljivanja u kojem časopisi i izdavačke platforme ne naplaćuju naknade ni autorima ni čitateljima. Takve izdavačke inicijative najčešće pokreće i vodi akademska ili druga neprofitna zajednica.
Za razliku od Zlatnog otvorenog pristupa, troškove objave u Dijamantnom otvorenom pristupu u pravilu ne snose autori, nego se pokrivaju različitim oblicima javnog financiranja, potporom sveučilišta, knjižnica, znanstvenih i strukovnih društava, istraživačkih institucija te drugih javnih ili neprofitnih organizacija.
Dijamantni otvoreni pristup stoga se temelji na nekomercijalnom modelu znanstvene komunikacije te podrazumijeva snažnu uključenost akademske zajednice u upravljanje časopisima i izdavačkim platformama. Njegova važna prednost jest povećavanje dostupnosti znanstvenih rezultata bez financijskih prepreka, kako za autore, tako i za čitatelje, čime se pridonosi većoj uključivosti i pravednosti u sustavu znanstvenog izdavaštva. Istodobno, ovaj model pridonosi raznolikosti znanstvenog izdavaštva jer podupire neprofitne, zajednički vođene i često lokalno ili disciplinarno specifične časopise i platforme. Razvoj održivog dijamantnog otvorenog pristupa prepoznat je i na europskoj razini. Organizacije poput cOAlition S, OPERAS i Science Europe, u suradnji s drugim dionicima zajednice dijamantnog otvorenog pristupa, rade na razvoju održivog i zajednički vođenog sustava znanstvene komunikacije.
Za pronalaženje časopisa u dijamantnom otvorenom pristupu dostupan je Diamond Discovery Hub (DDH), platforma koja okuplja i omogućuje pretraživanje dijamantnih znanstvenih časopisa prema različitim kriterijima. Za razliku od jednostavnog izdvajanja časopisa bez naknade za objavu (APC), DDH primjenjuje strože kriterije za utvrđivanje dijamantnog statusa časopisa. Časopis označen kao Fully diamond mora zadovoljiti šest kriterija: biti znanstveni časopis s trajnim identifikatorom, osiguravati otvoreni pristup uz otvorenu licencu, ne naplaćivati naknade za objavljivanje, biti otvoren svim autorima te biti u vlasništvu akademske ili druge neprofitne zajednice (community-owned).
Takav pristup omogućuje preciznije razlikovanje dijamantnih časopisa od časopisa koji samo ne naplaćuju APC. DDH stoga predstavlja koristan izvor za pronalaženje i analizu časopisa koji se temelje na nekomercijalnom modelu otvorenog znanstvenog izdavaštva. Broj uključenih časopisa kontinuirano se mijenja kako se novi časopisi provjeravaju i dodaju u sustav.
Jedan od najvećih izazova za budućnost ovog modela jest njegova dugoročna održivost, što uključuje osiguravanje stabilnih izvora financiranja, odgovarajuće digitalne infrastrukture, stručnih kapaciteta te dugoročnog očuvanja i dostupnosti znanstvenih publikacija. Unatoč izazovima, dijamantni otvoreni pristup predstavlja važan smjer razvoja otvorene znanosti jer znanstveno znanje nastoji tretirati kao javno dobro te smanjuje financijske prepreke sudjelovanju u sustavu znanstvene komunikacije.